“SPOJENE SU I KREĆU SE POD VODOM KAO VELIKE ZMIJE” Ribari i ronioci u čudu: Kolonije salpi stigle u Bokokotorski zaliv
Već od kraja marta na otvorenom moru cijelog Jadrana pojavile su se velike kolonije prozirnih planktonskih organizama, a posljednjih dana viđene su masovno i u zalivu Boke kotorske. Posebno su sa tom pojavom suočeni ribari, koji uvijek „dignu glas sumnje“. Ovu pojavu već 15 dana prate i u Ronilačkom klubu „Adriatic blue“, kaže vlasnik kluba instruktor ronjenja Danijel Đorđević:
„Ima jedinki, na hiljade komada, spojene su i kreću se pod vodom kao velike zmije , velike zapremine, dužine 10m. Usisavaju vodu, a na zadnji dio tijela izbacuju i tako se kreću.Ima ih najviše na ulazu u zaliv, bilo ih je dosta kod Plave špilje“, navodi Đorđević.
“Riječ je o plaštenjacima , salpama, koje pripadaju rodu salpi. Najčešće je to Salpa maxima, ali može biti i vrsta Salpa fusiformis i Thalia democratica.To su želatinozni organizmi, prirodni stanovnici Jadranskog mora i Mediterana. Specifično za njih je da se jako brzo razmnožavaju kada su im povoljni uslovi“, objašnjava za Novski portal, viša naučna saradnica u kotorskom Institutu za bilogiju mora , ekspertkinja za zoo plankton, dr Branka Pestorić.
Ovakva pojava je normalna, očekivana u ovom dijelu godine, nije zabrinjavajuća, iako prizori mogu izazvati zabrinutost zbog masovnosti ove grupe pelagičnih plaštenjaka.
„Svi organizmi koji imaju mogućnost bespolnog razmnožavanja dostižu ove blumove kada su povoljni mikroklimatski uslovi. Ove godine je temperatura mora viša nego prethodnih, imali smo i veliku količinu padavina. S njima, najviše putem rijeka, dolaze hranljive materije, nutrijenti, koji uzrokuju cvjetanje fitoplanktona. Tako pretpostavljamo da se, prije svega, na otvorenom moru desilo cvjetanje fitoplanktona. Uz povoljnu temperaturu mora i vjerovtano morske struje, salpe su došle do zaliva i razvile se u ovako velikom broju“, navodi dr Pestorić.
Salpe pripadaju grupi želatinoznih planktonskih organizama, sa cilindrično-bačvastim tijelom. Kako navodi naša sagovornica, mogu da narastu do 10 cm, međutim, obično žive u kolonijama, dugačkim i po nekoliko metara.
To što su toliko vidljive uzrokuju vjetrovi i morske struje u prethopdnom periodu, jer su ih satjerali uz obalu, pa se već mogu vidjeti i nakupine uginulih salpi.
„Koliko će to da traje ne možemo da predvidimo.Može nekoliko dana još, ali i nekoliko sedmica, čak i nekoliko mjeseci. Prethodno ovako izražena pojava u Mediteranu zabilježena je 2013. godine. Važno je da salpe nisu opasne. One nisu meduze i ne mogu da izazovu opekotine. Za oko jesu neprijatne, međutim one filtriraju more, hrane se fitoplanktonom. Na neki način možemo reći da pročišćavaju more, mada izbjegavam taj termin, jer otpad koji svakodnevno dospijeva u more ovi organizmi ne mogu prečistiti i to treba da nas zabrinjava“, ističe dr Branka Pestorić.
Inače, proljeće je karakteristično za crnogorske vode, posebno Bokokotorski zaliv zbog pojave meduza. U Institutu za biologiju mora očekuju da će ih biti više vrsta i ove godine.
Izvor:novski portal
