Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su danas Predlog zakona o budžetu za narednu godinu. Spajić je istakao da je tekući suficit najvažnija stvar za jednu državu, te da nama ne treba saldo nula, već veliki rast, smanjenje duga po BDP-u, bolja budućnost za naše građane, veće plate, penzije, veće kapitalne investicije.
Spajić je rekao da 2021. godine niko maltene nije vjerovao da će prosječna plata biti 1.000 eura.
Naveo je da je tekući suficit zlatno pravilo javnih finansija. Prema njegovim riječima, “ako imate tekući suficit, državi ništa ne fali”.
On je naveo da Crna Gora sada ispunjava Mastriške kriterijume.
„U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja koja se desila decembra 2020. godine, zbog revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine… Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, ostale suštinske uslove ispunjavamo“, kazao je Spajić.
Kako je kazao, “mi držimo liniju”.
“Mi ne damo, držimo liniju fiskalne odgovornosti i ekonomske budućnosti Crne Gore. To je ta linija koju ne damo da se pređe. Ta linija se zove tekući suficit. To nije filozofski, već vrlo praktičan koncept. To je najbitnija stvar za jednu državu”, naveo je premijer.
On je naveo da je bruto domaći proizvod (BDP) u januaru 2021. godine bio četiri milijarde eura. Premijer je rekao da “sljedeće godine možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a”.
“Broj stanovnika nije porastao. Pa kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Prosječan realni rast za protekle četiri godine bio je preko šest odsto. Ne može niko da se pohvali tim rezultatima”, rekao je Spajić.
Kako je dodao, dvocifreni fiskalni deficit je nešto što nijedna država ne smije da ima.
“To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Eto tako treba da se osjećate kad dobijete fiskalni deficit od 10,2 odsto”, kaže Spajić.
Prema njegovim riječima, nema više koncepta “saldo je nula”.
“E pa saldo nije nula prvi put. Saldo je plus 250 miliona eura, jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo. Nama ne treba saldo nula, nama treba veliki rast, smanjenje duga po BDP-u, bolja budućnost za naše građane, veće plate, penzije, veće kapitalne investicije”, istakao je Spajić.
Kako je dodao, Crna Gora treba da se navikne na koncept tekućeg sufucita.
“I da se navikne da saldo nije nula”, istakao je premijer.
Ministar finansija Novica Vuković je rekao da su su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
“Glavni pokretači ekonomskog rasta su lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unapređenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenje sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi…”, kazao je Vuković.
Kako je dodao, započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija, posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture i telekomunikacija i IT-a, uz nastavak izgradnje auto-puta.
Prema njegovim riječima, izvorni prihodi budžeta u narednoj godinu planirani su u iznosu 2,88 milijardi eura. Ukupni izdaci planirani su u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505 miliona su veći od ovogodišnjih.
“Najznačajnija izdvajanja odnose se na mandatornu potrošnju i infrastrukturne projekte”, naveo je Vuković.
Za potrebe prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osigruranja opredijeljeno je 777 miliona eura, za sektor saobraćaja 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, za obrazovanje i nauku 362 miliona…
Kapitalni budžet projektovan je na oko 280 miliona i u okviru njega biće finansiran 341 projekat.
Vuković je rekao da su nedostajuća sredstva za 2025. godinu, kada govorimo o dugovima iz ranijih perioda, bez kamate, 820 miliona.
“Polovina duga za ovu godinu vraćena je iz suficita. Na taj način se napravila rezerva, odlukom smo definisali da se možemo zadužiti do 900 miliona… Govorimo ne o potrebama za milijardu i 140 miliona, koliko je nedostajućih sredstava da bi se sve finansiralo, nego do 900 miliona”, rekao je Vuković.
Kako je kazao, dvije milijarde i sto miliona je za period 2025, 2026, 2027. godine.
“Odlukom je dozvoljeno i predloženo Skupštini dodatnih pola milijarde da u toku 2025. godine bude kao sredstvo dodatnog zaduživanja, upravo vodeći unaprijed i strateški posmatrajući sve obaveze države koje dospijevaju za period od tri godine”, rekao je Vuković.
Spajić je kazao da je termin nedostajuća sredstva tehnički termin iz javnih finansija.
“On podrazumijeva stare dugove koji treba da se vrate 2025. godine u iznosu od skoro 900 miliona eura. Kapitalni izdaci za sljedeću godinu su 322 miliona eura, deficit je 278 miliona eura. Zato imamo tekući suficit od 40 i nešto miliona eura”, rekao je premijer.
Spajić je kazao da nisu zadovoljni nivoom cijena u Crnoj Gori.
“Radićemo još jače da smanjimo cijene koje su jako visoke”, kazao je Spajić.
Kako je dodao, “moramo da dignemo našu instrastrukturu, koja je loša”.
“Moramo da dignemo bolnice, škole, puteve, da pravimo auto-puteve”, istakao je Spajić.
