Zabrinjavajući podaci o porođajima uz poniženja i traume: Akušerskom nasilju u Crnoj Gori svjedoči gotovo 70 odsto žena!

Žene u Crnoj Gori doživljavaju akušersko nasilje i o tome svjedoči skoro 70 odsto žena koje su učestvovale u ispitivanju agencije za istraživanje Defacto.

Sagovornici “Vijesti” iz zdravstvenih ustanova, međutim, navode da takvi oblici nasilja njima nisu prijavljivani. Jedino su iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Vojislav Šimun, kazali da su im, preko nevladinog sektora, prijavljena dva slučaja, na osnovu čega su sprovedeni interni postupci.

Istraživanje o akušerskom nasilju agencija Defacto sprovela je, za potrebe NVO SPES, od 6. novembra do 12. decembra 2024, na uzroku od 384 ispitanica, odnosno ispitanika. Među njima bilo je 365 žena sa iskustvom porođaja i trudnoće, dvije žene koje imaju iskustva sa trudnoćom, ali ne i sa porođajem, 13 žena koje nemaju iskustva ni sa trudnoćom ni porođajem. U ispitivanju su učestvovala i četiri muškarca.

Grubosti, fizičko i verbalno nasilje

“Moj porođaj mi je u sjećanju kao jedno od najružnijih iskustava u životu”, “Doktor mi je rekao da ću se, sve i da ću umrijeti, ipak poroditi prirodno”, “Osjetila sam da mi je sve nametnuto, nisam bila pitana ni za šta, a dok me porođaj nije išao dobro, kritikovali su me”, navode neke od ispitanica.

Uz podatak da je gotovo 70 odsto žena doživjelo akušersko nasilje (66,3 odsto), prema rezultatima istraživanja, skoro isto toliko žena navelo je da su njihove potrebe i zahtjevi ignorisani. Približan tome je i broj onih koje su navele da su doživjele ponižavanje, grub i neprimjeren govor od medicinskog osoblja. Tvrde i da su tokom medicinskog pregleda makar jednom doživjele grubo rukovanje ili zahvat…

“Rađena mi je kiretaža materice nakon izgubljenog ploda u 18. nedjelji, naživo, bez uvođenja u anesteziju zbog hira dežurnog ginekologa, koji nije želio da zatraži anesteziologa”, jedno je od svjedočenja.

“Babica govori: ‘Ćuti, nisi se bunila kad ti je muž skakao na tebe.’ Drugi put doktor prilikom šivenja rekao: ‘Ovo da ti vratimo za vrištanje, vidiš kako boli kad nas ne slušaš”, navodi druga.

“Doktor i babice su mi skakali po stomaku da bi izgurali bebu. Poslije toga beba je imala slomljenu ključnu kost i hematom na glavi”, “Prilikom porođaja, babica mi je bez ikakvog upozorenja makazama presjekla međicu van kontrakcije, što je bio strašan bol i trauma koju ću pamtiti cijelog života”, “Ignorisana sam, kada je bebi glava izašla morala sam da dozivam babicu jer u blizini nije bilo nikoga. Bila sam sama u sali većinu vremena”, “Doktorka je komentarisala da su djeca na dohrani manje inteligentna od djece koja su na majčinom mlijeku, dok je moja beba u tom trenutku pila dohranu”, neka su od iskustava koje su ispitanice podijelile tokom istraživanja.

Učesnice u intervjuima isticale su i slučajeve fizičkog i verbalnog nasilja, te narušavanja njihove privatnosti i intime.

“Ispitanice su posebno isticale da su njihove potrebe i zahtjevi bili ignorisani (64,9 odsto njih), dok je 62,7 odsto ispitanica navelo da su doživjele ponižavanje, grub i neprimjeran govor od strane medicinskog osoblja. Dodatno, ukupno 59,1 odsto ispitanica navodi da je makar jednom doživjelo grubo rukovanje ili zahvat prilikom medicinskih pregleda”, podaci su istraživanja agencije Defacto.

“Bila sam primorana na prisilne ginekološke preglede kako moja doktorka ne bi odbila da mi dalje vodi trudnoću”, “Nasilno otvaranje vodenjaka, pritiskanje stomaka dok beba ne izađe što je za posljedicu imalo pucanje vagine do cervika”, “Epiziotomija i pregledi najmanje 10 različitih ljudi bez pitanja i mog pristanka”, “Grubi vaginalni pregledi od strane muškog doktora u KBC-u i kotorskoj bolnici. Ženski dio osoblja je uvijek bio mnogo nježniji”, “Ginekološki pregledi su bili veoma grubi i bolni, bez objašnjenja zašto je nužno da se rade”, iskustva su ispitanica koje su navele da su doživjele neki vid grubog rukovanja ili zahvata.

U velikom procentu, 54,8 odsto, ispitanice ocjenjuju da je komunikacija sa medicinskim osobljem tokom trudnoće, porođaja i nakon porođaja bila loša.

“Apsolutno ignorisanje, odsustvo empatije i komentari ‘da nema ništa da me boli’, ‘šta ću ti ja strpi se’ i slično”, “Kada je krenula da djeluje indukcija komentarisali su ‘evo je, tek se sad čuje’”, “Babica me vrijeđala jer sam izabrala epidural kao opciju”, “Doktor je rekao: ‘Ušiću te dok si još svježa’”, “Upućivanje komentara od strane ljekara: ‘Da ću roditi nešto jada od 1.500 grama”, neka su od svjedočenja ispitanih žena.

Kvalitet brige i podrške ispitanice u prosjeku bolje ocjenjuju kada je u pitanju trudnoća, nego kada je u pitanju kvalitet brige i podrške tokom porođaja, pa 42,2 odsto njih navodi da je briga i podrška na dobrom nivou tokom trudnoće, dok je istu ocjenu za brigu i podršku tokom porođaja dalo 37,6 odsto žena.

“Baby friendly” samo na papiru

Svega 35,4 odsto ispitanica navodi da se osjećalo adekvatno podržano nakon porođaja od strane medicinskog osoblja, dok 64,3 odsto navodi da to nije bio slučaj.

“Baby friendly program ne dozvoljava porodiljama da se kvalitetno oporave nakon porođaja. Pogotovo nakon carskog reza”, “Zamisao ‘baby friendly’ programa je dobra, ali nije sprovedena kako treba”, “Smatram da je ‘baby friendly’ program u ovom obliku kontraproduktivan”, “Pomoć od sestara je bila minimalna i dolazile su samo kada su bile na viziti”, komentari su ispitanica o “baby” sistemu.

Slično tome, učesnice su prilikom intervjua naglasile da je postporođajno iskustvo često traumatičnije od samog porođaja.

Autori istraživanja navode da ispitanice koje su se porodile u periodu od dvije do pet prethodnih godina češće prijavljuju da su doživjele neki vid akušerskog nasilja u odnosu na druge grupe.

“Dok ispitanice koje su se porodile u prethodnih godinu dana ovo prijavljuju u 29,2 odsto slučajeva, ispitanice koje su se porodile u prethodnih dvije do pet godina ovo prijavljuju u 41,3 odsto slučajeva.

Na kraju, ispitance koje su se porodile u posljednjih pet do 10 godina ovo prijavljuju u 16,7 odsto slučajeva, a one koje su imale iskustva sa porođajem prije toga u 12,9 odsto”, navode.

Autori istraživanja dodaju i da ispitanice koje su se porodile u prethodnih godinu dana najčešće prijavljuju da nisu sigurne da li su doživjele akušersko nasilje – čak 42,9 odsto njih.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) objavio je 2022. upitnik u vezi sa akušerskim nasiljem. Upitnik je tada popunilo 709 ispitanica, koje su se tokom pet godina prije toga porodile prirodnim putem u Crnoj Gori. U velikom procentu one su svjedočile da su imale iskustvo sa makar jednom od štetnih praksi koje se često rade bez saglasnosti porodilja, a što je vrsta akušerskog nasilja i koje se u mnogim zemljama pravno sankcioniše.

Ohrabruju pacijentkinje da podnose prijave

Iz bolnica i domova zdravlja koje su “Vijesti” kontaktirale, tvrde da njima nisu prijavljivani slučajevi akušerskog nasilja. Ujedno, ohrabruju žene i njihove porodice da takve slučajeve prijave. Odgovore su dostavili iz Bolnice u Baranama, Bolnice “Danilo I” na Cetinju i Doma zdravlja i Kliničko-bolničkog centra Kotor.

Iz Ministarstva zdravlja rekli su da im nije prijavljen nijedan slučaj.

“Međutim, imali smo prijavu putem nevladinog sektora za dva slučaja na osnovu koje su sprovedeni interni postupci. Napominjemo da Ministarstvo zdravlja nije bilo u posjedu ličnih podataka pacijentkinja koje su se obratile nevladinom sektoru te nijesmo bili u prilici da ih kontaktiramo i saznamo pojedinosti događaja”, naveli su.

Kao i iz zdravstvenih ustanova, i iz resora zdravlja apeluju na žene koje su doživjele verbalni ili neki drugi vid nasilja i nepravde u porodilištima da se obrate zaštitniku prava pacijenata, odnosno tom resoru.

U slučaju MZ, to je Direktorat za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa.

“Porodilišta su mjesta gdje se rađa život, porodilišta moraju biti mjesta gdje se žene osjećaju sigurno, dostojanstveno i poštovano bez i najmanje mogućnosti neprimjerenog odnosa zdravstvenih radnika ili osoblja u zdravstvenim ustanovama”, poručili su iz Ministarstva koje vode Vojislav Šimun.

Na ginekologiji KC lani tek poneki prigovor tehničke prirode

Prigovora zbog akušerskog nasilja nije bilo ni u Kliničkom centru Crne Gore (KC), kazali su “Vijestima” iz te zdravstvene ustanove.

Ukazuju na ulogu zaštitnika prava pacijenata, kojem siguranici mogu podnijeti sugestije, predloge i eventualne prigovore.

“Pacijentkinje ili njihovi partneri sumnju na akušersko nasilje mogu prijaviti direktoru KCCG ili Zaštitniku prava pacijenta, a u toku hospitalizacije i direktoru ili glavnoj sestri Klinike za ginekologiju i akušerstvo. Takođe u toku hospitalizacije svaka pacijentkinja može anonimno popuniti anketni upitnik vezan za zadovoljstvo dobijenim medicinskim uslugama ili svoj prigovor dostaviti KCCG preko kutija za pohvale i primjedbe”, navode.

Kako su dodali, lani je, od 2.713 anonimno anketiranih pacijentkinja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, 2.656 (98 odsto) iskazalo zadovoljstvo, a dva odsto njih nisu bile zadovoljne.

“Iskazana nezadovoljstva pacijentkinja na bolničkom liječenju nisu bila na kvalitet pružene zdravstvene usluge, već uglavnom tehničke prirode, od kojih je značajan broj bio neopravdan ili čak subjektivne prirode. Raduje nas da nije zabilježen nijedan slučaj akušerskog nasilja u našoj ustanovi, iako se na godišnjem nivou od svih crnogorskih porodilišta u KC, obavi najviše porođaja, u prosjeku oko 3.300”, navode.

Izvor:vijesti