Dok su i iskusni košarkaški reporteri plakali zbog vijesti, Ervin Džonson, svima znan kao Medžik, bio je pribran.
„Zbog HI-virusa koji sam zadobio moraću da se povučem iz dresa Lejkersa”, rekao je odlučnim glasom tada 32-godišnji košarkaš 7. novembra 1991. godine.
Dodao je da nije obolio od side već da samo ima HIV. Neposredno pred konferenciju za štampu to mu je potvrdio doktor Majkl Melman.
Klupski lekar Lejkersa je saopštio vijest košarkašu prije jednog puta nazad do Los Anđelesa.
„Kad mi je prvi put rekao mislio sam: ‘Čoveče, umreću, gotovo je.’ A on je rekao: ‘Ne, nije tako’“, ispričao je Džonson kasnije za PBS. Ljekar mu je rekao da mora uzimati ljekove i naučiti da živi sa virusom. I da tako može da živi dugo.
Džonsonov slučaj šokirao je svijet
Tada, početkom devedesetih, u javnosti se vjerovalo da je zaraza HIV-om jednaka smrtnoj presudi. Zato je Džonsonova konferencija za novinare izazvala šok.
Neki su šok čak poredili s onim posle objave smrti Džona F. Kenedija nakon atentata u Dalasu ili povlačenja Ričarda Niksona nakon afere Votergejt.
Medžik Džonson je tada bio sportski superstar. Pet puta je osvajao šampionski prsten NBA lige sa Lejkersima, triput je bio MVP. Cijeli svijet ga je znao.
Do tada su mnogi posmatrali sidu kao bolest koja pogađa samo homoseksualce ili ovisnike o narkoticima. Ali, Džonson nije bio ni jedno ni drugo.
„Biću sada glasnogovornik ove teme jer hoću da ljudi razumiju koliko je važan bezbjedan seks“, rekao je Džonson.
„Ponekad mislimo da samo homoseksualci dobijaju virus, da nama ne može da se desi. Ali stojim ovde da kažem da svakome može da se desi, čak i meni, Medžiku Džonsonu. Svako treba da bude pažljiv“, dodao je.
Dva mjeseca ranije, u septembru 1991, Džonson je oženio svoju suprugu Kuki. Na konferenciji za štampu je rekao da njegova trudna žena nije zaražena. Kasnije je objavio da je zaradio virus nezaštićenim seksom sa drugom ženom.
„Džonsonov efekat”
Još 1991. godine je osnovao Fondaciju „Medžik Džonson” koja je finansijski podržavala kampanje i organizacije koje se bore protiv side.
Džonson od tada nije prestao da se zalaže za oboljele i zaražene, da priča o pošasti. Prije četvrt vijeka, na Svetski dan borbe protiv side, bio je jedan od glavnih govornika. Označio je bolest kao „državnog neprijatelja broj jedan“.
Američki naučnici su prije par godina utvrdili da je Džonsonova objava iz 1991. godine dovela do velikog skoka broja muškaraca koji se testiraju na HIV. To se posebno odnosilo na heteroseksualne crne i latino muškarce, i to najviše u američkim gradovima koji imaju NBA franšize.
Medžikova karijera nije tada završena. Naredne, 1992. godine bio je u takozvanom Drim timu, reprezentaciji SAD koja je uzela zlato na Olimpijskim igrama u Barseloni pobjedom nad Hrvatskom u finalu.
Vratio se u Lejkerse tek u sezoni 1995/96, a onda se povukao. Lejkerski su povukli iz upotrebe njegov dres sa brojem 32. Ušao je u Kuću slavnih 2002. godine. Kasnije je još malo igrao za jedan švedski tim koji je kupio.
Milijarder i filantrop