KO JE BIO NAJBOGATIJI ČOVJEK IKADA? Milijarde Ilona Maska i Džefa Bezosa za njega su sitniš, ‘ležao’ je na polovini svjetskog zlata!
Kada se govori o bogatstvu, imena poput Ilona Maska i Džefa Bezosa su prva koja padaju na pamet. Međutim, u poređenju sa najbogatijim čovjekom u istoriji, njihovo bogatstvo djeluje kao sitniš. Mansa Musa, vladar afričkog kraljevstva Mali u 14. vijeku, bio je toliko bogat da istoričari ne mogu ni da procijene njegovu tačnu neto vrijednost.
Rođen 1280. godine, Musa je postao car Malija 1312. godine, kada je njegov prethodnik, Abu Bakr II, nestao u pokušaju da pređe Atlantik. Mali je tada već bio jedno od najbogatijih kraljevstava u Africi, prostirući se na djelovima današnjih zemalja Mali, Senegal, Gvineja, Niger, Nigerija, Mauritanija i Burkina Faso.
Musa je dodatno ojačao carstvo kroz razvoj trgovine i širenje gradova poput Timbuktua i Gaoa, koji su postali kulturni i obrazovni centri islamskog svijeta. U saradnji sa arhitektama iz Bliskog Istoka i Afrike, izgradio je brojne džamije i javne zgrade, učinivši Timbuktu jednim od najvažnijih intelektualnih centara svog vremena. Preminuo je 1337. godine, a njegovi naslednici nisu uspjeli da zadrže moć carstva, što je dovelo do njegovog postepenog propadanja.
Kako je postao najbogatiji čovek svih vremena?
Prema podacima Britanskog muzeja, u vriieme Mansinog vladanja, carstvo Mali kontrolisalo je gotovo polovinu svjetskog zlata – a sve je pripadalo njemu.
„Kao vladar, Mansa Musa imao je neograničen pristup najvrjednijem resursu srednjovjekovnog svijeta“, objasnila je Ketrin Bikford Berzok, stručnjak za afričku umjetnost. Pored zlata, njegov prihod dolazio je i iz rudnika soli i trgovine slonovačom, kao i oporezivanja velikih trgovačkih ruta koje su prolazile kroz njegovo carstvo.
Legenda o bogatstvu koje je srušilo egipatsku ekonomiju
Iako je Mali već bio bogat, svijet izvan Afrike malo je znao o njemu – sve dok Musa 1324. godine nije krenuo na hadžiluk u Meku. Ova istorijska ekspedicija postala je mit o neviđenom bogatstvu.
Prema izvještajima arapskih hroničara, Musa je na put poveo desetine hiljada ljudi i kamile natovarene sa 136 kilograma zlata svaka. Kada je stigao u Kairo, njegova darežljivost je bila toliko ekstremna da je zlatom bukvalno preplavio egipatsko tržište, oborivši vrijednost plemenitog metala i uzrokujući ekonomsku krizu koja je trajala deset godina.
Američka kompanija SmartAsset.com procjenjuje da je Egipat izgubio oko 1,5 milijardi dolara zbog naglog pada vrijednosti zlata. Musa je kasnije pokušao da ispravi štetu – otkupljujući sopstveno zlato nazad po nepristojno visokim kamatama.
Nasleđe bogatstva i obrazovanja
Mansino ime i bogatstvo postali su legendarni i u Evropi – španski kartografi iz 1375. godine prikazali su ga na slavnom Katalonskom atlasu, sjedeći na prijestolu, držeći zlatni grumen i žezlo u rukama.
Međutim, njegovo bogatstvo nije jedino po čemu je ostao upamćen. Musa je širio islam, finansirao obrazovne institucije i izgradio biblioteku u Timbuktuu, čineći ga jednim od najvećih centara nauke i kulture u srednjovjekovnom svijetu.
Iako njegovo bogatstvo ne može biti precizno izračunato, procjene iz 2012. godine sugerišu da bi njegova vrijednost danas bila oko 400 milijardi dolara – što je čak 180 milijardi više od Ilona Maska i 213 milijardi više od Džefa Bezosa.
Za razliku od današnjih milijardera, Musa je svoje bogatstvo koristio ne samo za luksuz, već i za obrazovanje, kulturu i religiju. Njegova priča nije samo priča o zlatu – već o uticaju, moći i ostavštini koja traje vjekovima.
Izvor:BiznisKurir/Muški magazin
