Istraživanje o povjerenju: Građani najviše vjeruju Spajiću i Srpskoj pravoslavnoj crkvi

Istraživanje agencije Ipsos o javnom političkom mnjenju pokazalo je da građani Crne Gore od političara najviše vjeruju lideru PES-a i premijeru Milojku Spajiću, a kad je riječ o institucijama najviše se vjeruje Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).

Istraživanje je sprovedeno od 1. do 11. februara ove godine na uzorku od 1.010 punoljetnih građana, piše portal Javnog servisa.

Ono što se može vidjeti iz istraživanja je da većina građana smatra da je Crna Gora krenula pogrešnim putem. Tako se izjasnilo, 46 odsto građana, dok je 39 odsto istaklo da je Crna Gora na pravom putu. Da ne zna, saopštilo je 15 odsto. Ovo je,inače, već drugi mjesec zaredom da se bilježi veći broj građana koji vjeruju da se Crna Gora kreće pogrešnim putem.

Podrška članstvu u EU je i dalje vrlo visoka, što je trend koji je vidljiv ne samo kada je u pitanju istraživanje agencije IPSOS već i kada su u pitanju sva slična istraživanja. Podršku članstvu u EU daje 75 odsto građana, dok su 22 odsto protiv.

Kada je u pitanju povjerenje u političke ličnosti, najviše se vjeruje premijeru Milojku Spajiću. Kao što se može vidjeti, Spajić je ubjedljivo ispred drugoplasiranog Mila Đukanovića, odnedavno počasnog predsjednika DPS-a. Zatim slijede Dritan Abazović, lider GP URA i Milan Knežević, lider DNP-a. Predsjednik države Jakov Milatović je na petom mjestu, a iza njega je Danijel Živković.

Kada je u pitanju mišljenje o ključnim političkim ličnostima u Crnoj Gori, to je takođe zanimljiv trend.

Premijer Spajić je najbolje ocijenjeni političar… Na drugom mjestu je Milan Knežević, a zatim slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović, Milo Đukanović i Aleksa Bečić. Zanimljivo je, međutim, da svi političari imaju veći broj negativnih ocjena.

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najviše se vjeruje Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), zatim Vojsci Crne Gore, predsjedniku Vlade, pa policiji i predsjedniku države.

Istraživanje je obuhvatilo i pitanje “da li biste sigurno izašli na izbore”. Ukoliko bi parlamentarni izbori bili održani u nedjelju, sigurno bi izašlo 58 odsto anketiranih, najvjerovatnije bi izašlo 13 odsto anketira, devet odsto najvjerovatnije ne bi, dok 18 odsto anketiranih sigurno ne bi izašlo na parlamentarne izbore.