Vlada Crne Gore donijela je odluku da privremeno koriguje akcize na gorivo kako bi ublažila očekivani rast maloprodajnih cijena, pa će građani u narednom obračunskom periodu dizel plaćati 1,65 eura po litru umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, iako je bilo izvjesno poskupljenje od sedam, odnosno osam centi po litru.
To znači da će od ponoći litar dizela biti jeftiniji dva centa nego sad i koštaće 1,65 eura, dok će se litar eurosupera 98 prodavati i dalje po cijeni od 1,68 eura.
Iz Ministarstva energetike je saopšteno da će litar eurosupera 95 biti skuplji jedan cent i koštaće 1,65 eura.
“Litar lož ulja poskupljuje 12 centi i koštaće 1,70 eura”, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Iz Vlade su saopštili da je odluka donijeta nakon detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovanje privrede.
„Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 eura, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru“, navodi se u saopštenju.
Kako ističu, mjera je dio odgovorne fiskalne politike čiji je cilj očuvanje kupovne moći građana, ublažavanje inflatornih pritisaka i podrška domaćoj privredi.
U Vladi podsjećaju da je rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može da utiče.
„Vlada je i ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kada god je to bilo opravdano“, navodi se u saopštenju.
Iz Vlade ukazuju i da se tokom turističke sezone mora voditi računa o načinu korišćenja budžetskih sredstava, imajući u vidu da značajan dio goriva u tom periodu kupuju strani turisti i tranzitni putnici.
„Tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se sredstva poreskih obveznika koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, poručuju iz Vlade.
Dodaju da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva donošenje mjera u trenutku kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.
U Vladi najavljuju da će nastaviti da prate kretanja na tržištu i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno reagovati kako bi zaštitili standard građana i očuvali ekonomsku stabilnost.
