Javnost zadivljena: Notr Dam obnovljen i otvoren nakon više od pet godina posle požara

Svijet je konačno dobio priliku da vidi kako izgleda unutrašnjost čuvenog Notr Dama u Parizu pošto je francuski predsednik Emanuel Makron u pratnji televizijskih kamera obišao katedralu i najavio ponovno otvaranje.

Pet i po godina pošto je oštećena u velikom požaru, ovaj biser gotske arhitekture je saniran, renoviran i ulepšan, pa će posetiocima u budućnosti nuditi prizore koji oduzimaju dah.

Makron je boravio u katedrali sa suprugom Brižit i pariskim nadbiskupom Lorenom Ulrihom, čime je otpočeo niz ceremonija koje će se okončati zvaničnim otvaranjem 7. decembra i misom narednog dana.

„Uzvišena je”, ocijenio je predsjednik Francuske prilikom posjete.

Pošto su mu predstavljeni radovi koji su koštali oko 700 miliona eura, među kojima je bila i zamjena velikih krovnih greda iz srednjeg veka stradalih u požaru, Makron se zahvalio ljudima koji su radili na rekonstrukciji, kao i vatrogascima koji su je spasili potpunog uništenja.

Oko 2.000 žena i muškaraca su ovdje provodili dane i noći i ugradili su sebe u 800 godina dugu istoriju katedrale, rekao je.

Makronov pogled se dugo zadržao obnovljenim orguljama, najvećim u Francuskoj.

Bila je to trešnja na torti u radovima i bez njih ova obnova ne bi bila potpuna, rečeno mu je.

Restauratorski tim je znao da će im trebati godine za obnovu orgulja jer ima osam hiljada cijevi.

Cijevi su čišćene u tri različite radionice na jugu Francuske, a pojedini djelovi orgulja su zamijenjeni.

U kakvom je stanju bio Notr Dam pre požara

Restauracija unutrašnjosti Notr Dama držana je u tajnosti, a tokom godina radova objavljeno je samo nekoliko fotografija kako teče obnova.

Ali oni koji su bili u katedrali nedavno kažu da je iskustvo inspirativno, da je zdanje dobilo novu svjetlost i jasne obrise, za razliku od pređašnjeg prožimajućeg mraka koji je prekrivao unutrašnjost čuvene građevine.

„Riječ koja je sada najbolje opisuje je ‘raskoš'”, kaže izvor BBC-ja iz Jelisejske palate koji je učestvovao u restauraciji.

„Ljudi će vidjeti raskoš tesanog kamena besprekorne bjeline, što nije viđeno u katedrali možda i vjekovima”, dodaje.

Notr Dam je 15. aprila 2019. zahvatio veliki plamen, što su gledaoci širom svijeta pratili u televizijskom prenosu, a vrhunac je bilo rušenje tornja iz 19. vijeka.

U tom trenutku rađena je obnova spoljašnosti građevine, čije je stanje izazivalo zabrinutost i prije požara.

Bilo je više teorija o tome šta je dovelo do požara – neki smatraju da je cigareta jednog od radnika izazvala plamen, a drugi da je došlo do problema sa električnim instalacijama.

Oko 600 vatrogasaca gasilo je požar 15 sati, a strahovalo se i da će pasti osam velikih zvona sa sjeverne kule Notr Dama, što je moglo da uzrokuje i pad same kule.

Kula je opstala, a uništen je toranj, drvene grede na krovu i kameni svod iznad centralnog oltara, ali mnogo je ipak sačuvano.

Posle požara, Makron je obećao da će katedrala ponovo biti otvorena za pet godina, što je mnogima djelovalo preambiciozno.

Osnovano je tijelo za upravljanje obnovom, a tražena sredstva su odmah dodijeljena.

Prikupljeno je ukupno 846 miliona eura, veći dio je stigao od velikih donatora, ali i stotina hiljada onih koji su poslali manje sume novca.

Oko 2.000 zidara, parketara, restauratora, majstora za krovove, livničara, stručnjaka za umjetnost, vajara i inžinjera radilo je na projektu.

Mnogi preduzetnici, poput onih koji se bave oblikovanjem kamena, dobili su više mušterija zbog popularnosti.

„Ovo je za nas bilo kao Svjetska izložba, u smislu da je bila prilika da prikažemo naš rad. Sjajan međunarodni izlog za nas”, kaže Paskal Pajen-Apenzeler, čije udruženje zastupa tradicionalne načine graditeljstva.

Bilo je različitih predloga za novi izgled Notr Dama: od onih koji su smatrali da bi trebalo vjerno restauirati originalni izgled srednjovekovne građevine i izmjena koje je pretrpjela u 19. vijeku, do onih koji su smatrali da je ovo prilika da katedrala dobije moderni pečat.

Neke ideje bile su nesvakidašnje, poput postavljanja staklenog krova ili zelenog ekološkog krova, zamjena tornja velikim plamenom ili postavljane lasera koji će bacati svetlost na svodove.

Ovi predlozi su ipak odbijeni i rekonstrukcijom je katedrala dobila izgled sličan originalnom, uz korišćenje nekih modernih materijala i poštovanje savremenih bezbjednosnih uslova.

I dalje se raspravlja o Makronovom predlogu o uređenju vitraža na velikim prozorima šest katedrala koje okružuju centralni objekat, kojem se protive mnogi poznavaoci umjetnosti u Francuskoj.

Makron je pokušao da restauraciju Notr Dama učini tematskom i simboličkom, učestvovao je u projektu i više puta je posjećivao zdanje.

Kako je njegova politička pozicija trenutno vjerovatno najlošija od kada je postao predsjednik usled slabijih rezultata na parlamentarnim izborima u julu, otvaranje katedrale bi mogao da mu da neophodan podstrek.

Neki smatraju i da je obilazak katedrale nedjelju dana prije zvaničnog otvaranja zloupotreba pažnje javnosti, jer su dugo iščekivane fotografije unutrašnjosti Notr Dama objavljene sa njim u prvom planu.

Iz predsjedničkog kabineta odgovaraju da je katedrala, kao i svi drugi vjerski objekti, u vlasništvu države i da je povjerena Katoličkoj crkvi na korišćenje, kao i da bez Makronove hitre mobilizacije radovi ne bi bili tako brzo gotovi.